Naslovnica arrow Vatrogasna tehnika arrow Nekontrolirano oslobaanje toksinih tvari u okolinu 17 Prosinac 2017
English Croatian Czech German Russian
Glavni Izbornik
Naslovnica
O nama
Impressum
Monografija DVD-a
Vatrogasni dom
Vozila i oprema
Povijest vatrogastva
- - - - - - -
Dogaanja
Preventiva
Vatrogasni svijet
Vatrene korner
- - - - - - -
Trailica
Galerija slika
Knjiga dojmova
Web linkovi
Pitanja
Natjecanje 2006
Oglasnik test
Album
Login
Tko je online
Gostiju online: 8
Danas:304
Juer:252
Tjedan:2665
Ukupno:3110668
Prijatelji
Vatrogasni portal 
Osnovna kola Jastrebarsko 
DVD Desno Trebarjevo 
DVD Bregana 
DVD Mladost KS 
Nekontrolirano oslobaanje toksinih tvari u okolinu Ispis E-mail
Vanjski suradnik - obradio Brq   
Srijeda, 17 Svibanj 2006

  U ponešto izmijenjenom obliku objavljeno u:

Hrvatska vodoprivreda, 102, oujak 2001, 31-34
Hrvatska vodoprivreda, 103, travanj 2001, 53-57

 

NEKONTROLIRANO OSLOBAANJE OPASNIH (TOKSINIH) TVARI U OKOLINU

 

Dr. Branimir Molak, dipl. in.

 

S A E T A K:

Nekontrolirana oslobaanja opasnih tvari (toksine kemikalije) samo su jedna vrsta nevolja iz grupe izazvanih ovjekovim djelovanjem ili tzv. tehnološkim nesreama. Još za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj se znalo (1992/1993) što treba napraviti da bi se zaštitilo ljude u sluaju takvih zbivanja ili u sluaju napada izazvanih kemijskim orujem. Osnovni problem je i tada bio povezati itav niz organizacija koje trebaju obavljati niz zadataka na ovladavanju tim stanjem što bi trebalo biti obuhvaeno planom pripravnosti i djelovanja. Danas je stanje znatno lošije jer nema niti zakonom odreene organizacije (programatskog segmenta – kompetentne uprave za zaštitu i spašavanje) koja te aktivnosti treba povezivati, a organizacija koja je imala ulogu povezivanja svih operativnih uesnika u zaštiti i spašavanju je poetkom 1994. godine raspuštena. U lanku su osim opisa problema opasnih tvari, dane naznake što treba uiniti da bi se uz uspostavu odgovarajueg tijela uprave za sluaj izvanrednih stanja u Hrvatskoj zaštitilo ljude, dobra i okoliš. Za vrijeme rata uvodili smo u našu praksu metodologiju koja se primjenjuje u SAD (FEMA, NATO). Napravili smo odreene analize ugroenosti za opasne kemikalije i kemijsko oruje (amonijak, klor, fozgen, arsin..) te odredili uz poznavanje osnovnih pokazatelja opasnih tvari (LOC, IDLH) zone ugroenosti za neke kemikalije (plinovite, tekue i krute) u gradu Zagrebu, a danas se u nekoliko institucija nekontrolirano i nepovezano troši novac za provoenje istog što je napravljeno prije desetak godina – tj. otkriva se «topla voda». Analize ugroenosti postale su unosan posao koji je zbog nepostojanja sustava zaštite i spašavanja sam sebi svrha.

pozar_skladista

 

1. UVOD

Osim šteta što ih ini priroda (elementarne nepogode) koje su u Hrvatskoj daleko najvee (oko 300 milijuna USD godišnje), ne treba smetnuti s uma ni potencijalne štete koje su izazvane tehnologijom ‑ djelovanjem ovjeka. Nekontrolirano oslobaanje opasnih tvari samo je jedna od vrsta izvanrednih stanja izazvanih ovjekovim djelovanjem, tzv. tehnoloških nesrea. Ostale su: poari i eksplozije, radioaktivnost ili nesree u nuklearnim elektranama, prekidi opskrbe (voda, hrana, energija..), unutrašnje smetnje (terorizam i nemiri), i lomovi brana ili nasipa. Openito je poznato kakvo je stanje u obrani od nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari (toksinih) - vrlo loše, no ono nimalo nije bolje niti u segmentu: nekontrolirano oslobaanje opasnih ‑ radioaktivnih tvari u okoliš, naime do danas u Hrvatskoj još nema nikakvog sustava zaštite i spašavanja za sluaj nesree u nuklearnoj elektrani Krško blizu Zagrebu

 

Uobiajeno je u svijetu da za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama postoji samostalno visoko struno dravno tijelo (ministarstvo, uprava ili direkcija) vrlo visoko pozicionirano u dravnoj hijerarhiji s visoko strunim kadrom i velikim ovlastima za djelovanje. Ve odavno se o tome kod nas piše i govori no do danas nema napretka. Umjesto da se formira takvo tijelo uprave pojedinci koji su 1994. godine srušili sustav zaštite i spašavanja povodei se samo svojim osobnim interesima napravili su nakaradnu organizaciju koja nije u stanju ništa ozbiljno napraviti, osim skupih politikih predstava za javnost, na ponovnoj uspostavi sustava zaštite i spašavanja, a u tajnosti pripreman zakon o zaštiti i spašavanju samo je u funkciji zadravanja postojeeg stanja i njihovih pozicija.

 

2. OPASNE TVARI

Svakodnevno su ljudi izloeni informacijama o štetnim tvarima u svome okolišu. Djelovanje tih štetnih tvari na ljude moe biti praeno neznatnim zdravstvenim posljedicama, ali moe rezultirati i teškim bolestima pa i smru. Te tvari mogu izazvati i zakašnjele uinke koji se mogu pojaviti i poslije deset i više godina.

 

Opasne tvari u okoliš mogu doi od prirodnih izvora kao i od izvora koje je stvorio ovjek. U prirodi se javljaju razliiti minerali, metali ili plinovi kao što su ugljen, nafta, olovo, radon i drugi. U prirodi se javljaju i pesticidi i zagaivai prirodnog porijekla. Mnogi zagaivai u okolišu dolaze od izvora koje je stvorio ovjek, na primjer: komercijalni pogoni koji proizvode, prerauju, skladište ili odlau opasne tvari, zatim smetlišta i pogoni za preradu voda, zatim razliita potrošaka dobra kao što su benzin, sredstva za išenje, pesticidi, boje i otapala, itd.

 

Opasne tvari mogu se u okoliš oslobaati rutinski - svakodnevno i nesretnim sluajem. Rutinska oslobaanja dolaze i od prirodnih i od ovjekovom rukom stvorenih izvora. Na primjer radon se kontinuirano oslobaa iz zemljine površine koja sadri radiaktivne elemente. Razliiti zagaivai takoer se kontinuirano oslobaaju u prirodi. ovjekovi izvori kontinuiranog oslobaanja opasnih tvari su na primjer: boje - sprejevi u kuanstvu, automobili i druga vozila, otapala i sredstva za išenje, razliite tvornice, nuklearne i druge termoelektrane, pušenje cigareta, graevni materijali koji sadre formaldehid, azbest ili radioaktivne tvari itd.

 

Opasne tvari ponekad mogu biti osloboene u okolinu i nesretnim sluajem i to i iz prirodnih izvora, a isto tako i iz onih koje je ovjek stvorio. Nesretna ispuštanja mogu biti vrlo kratkotrajna ili i vrlo dugotrajna (ako ispuštanja nisu detektirana). Šumski poar izazvan munjom moe rezultirati ispuštanjem štetnih tvari u okoliš, kao i iznenadno aktiviranje vulkana (u podrujima vulkanske aktivnosti). Iz ovjekovom rukom stvorenih izvora bilo je nesretnih nekontroliranih oslobaanja opasnih tvari. Ljudima su najviše u sjeanju oslobaanja prilikom nesrea u nuklearnim elektranama, no po posljedicama mnogo su gore nesree koje su se dogodile u nekim industrijskim pogonima - kemijskim tvornicama.

 

Razliiti su putovi djelovanja opasnih tvari na ljude, bilo da se radi o kontaktu tijela s opasnim tvarima, unošenju disanjem ili prehranom. injenica je da što se je blie mjestu gdje se opasne tvari oslobaaju to je vea izloenost njihovu djelovanju. Što je dulja izloenost djelovanju opasnih tvari to su vee posljedice po zdravlje. Kod nesretnih nekontroliranih ispuštanja opasnih tvari u okolinu mnogo je vanije ispuštanje opasnih tvari u zrak nego što je ispuštanje tih tvari na tlo ili vodu i zahtijeva vrlo hitne akcije zaštite. Ispuštanje u vodotoke takoer je vano i ponekad takoer zahtijeva vrlo brzo provoenje odreenih aktivnosti zaštite.

 

Niz je najrazliitijih definicija opasnih tvari. Obino se govori o radioaktivnim tvarima  kao jednoj grupi, opasnim kemikalijama drugoj grupi i biološkim opasnim tvarima kao treoj grupi.

 

2.1. Kako se procjenjuje rizike za zdravlje

Vjerojatnost nastajanja bolesti ili štetnih posljedica na zdravlje (rizik) openito je vea što je vea izloenost štetnim tvarima (doza). No rizik bolesti se definira i kao koliina opasne tvari koja moe oštetiti zdravlje. Na primjer mala koliina arsena moe biti velik rizik za zdravlje, ak sa smrtnim ishodom, dok slina koliina npr. kuhinjske soli ne predstavlja uope rizik.

 

Kod svakog tko je izloen opasnim tvarima iznad nekog minimuma povean je rizik nastajanja bolesti, no to koliko e se izloenih ljudi stvarno razboljeti ovisi o veliini izloenosti i svojstvima opasne kemikalije. Na primjer, kod svih ljudi koji se hrane s namirnicama koje sadre pesticide koji su kancerogeni biti e povean rizik pojave raka, no poveani rizik vrlo je mali - tako mali da se oekuje npr. da e jedna osoba od milijun stvarno dobiti rak. Nasuprot tome, veina ljudi koja je udisala visoku koncentraciju klora biti e vrlo bolesna ili umrijeti, odnosno njihov rizik smrtnosti veoma je velik.

 

Pojedinani rizik bolesti iskazuje se kao vjerojatnost (na primjer kao jedan od 10 tisua) da e se pojedina osoba razboljeti. Ponekad se ozbiljnost razliitih rizika usporeuje pojavama bolesti kod ukupno izloenog stanovništva. Na primjer ako je vjerojatnost pojave bolesti jedan od 10 tisua, tada e se u zajednici od milijun izloenih stanovnika razboljeti 100 ljudi (umnoak broja stanovnika i individualnog rizika). To je tzv. društveni rizik.

 

Proces odreivanja rizika pojave neke bolesti je sloen i sastoji se iz tri segmenta : identifikacije bolesti koju neka opasna tvar moe izazvati, procjene relacije pojave bolesti u ovisnosti o dozi - izloenosti i procjeni rizika pojave bolesti za pojedinu dozu.

 

Izloenost opasnim tvarima povezana je s poveanim rizikom mnogih bolesti ili drugih uinaka na zdravlje kao što su: prijevremena smrt, ošteenje bubrega, defekt novoroenadi, rak, anemija, ošteenje jetre, ošteenje nervnog sustava, smanjenje plodnosti, bolesti koe, sljepoa itd.

 

Informacije dobivene izuavanjem na ljudima najpouzdanije su. Neki od dokaza su dobiveni od lijenika koji su upozorili npr. na neobino velik broj specifinih bolesti kod izloenih pacijenata. Na primjer, naen je stanovit broj pojave leukemije kod ljudi izloenih velikim koncentracijama benzena ili nekih drugih kemikalija. Neke od studija prouavale su pojave bolesti u ovisnosti o izloenosti. Informacije dobivene izuavanjem na ljudima vrlo su ograniene za veinu opasnih tvari i esto ih se nadomješta informacijama iz prouavanja na ivotinjama. Informacije dobivene u eksperimentima na ivotinjama koriste se da bi se procijenio rizik obolijevanja ljudi budui da tvari koje izazivaju štetne uinke na ljudima openito uzrokuju takoer štetne uinke kod drugih ivotnih vrsta. Na primjer strunjaci su pronašli da sve opasne tvari koje izazivaju rak kod ljudi izazivaju rak kod najmanje jedne ivotinjske vrste.

 

2.2. Subjektivno prosuivanje ozbiljnosti rizika za zdravlje

Osim objektivnog pristupa i vrednovanja rizika koji bi trebao biti predmet izuavanja strunjaka postoji i niz subjektivnih inilaca koji mogu utjecati na našu prosudbu veliine rizika za zdravlje. Vrlo vaan inilac je i povjerenje u rezultate istraivanja. Istraivanja rizika vrlo esto su kompleksna i teško ih je rastumaiti širokom puanstvu. Rezultati su esto u širokom rasponu, pa su bez poznavanja statistike teško razumljivi. Koji put su strunjaci pristrani (da li su to strunjaci ?), te su njihovi rezultati prilagoeni eljama onih koji ih plaaju - što moe rezultirati spomenutim gubitkom vjere u njihove rezultate.

 

Na ovjekovo poimanje rizika utjeu i neki drugi initelji subjektivne prirode koje treba uzeti u razmatranje, a ti su:

1. Ozbiljnost bolesti - da li je bolest privremena ili stalna i da li izaziva smrt ?

2. Faktor straha - da li je rak ?

3. Vrijeme razbolijevanja - da li postoji dugi vremenski razmak izmeu izloenosti i pojave bolesti ?

4. Znanstvene spoznaje - koliko znanost pouzdano poznaje relacije izmeu izloenosti opasnim tvarima i pojava bolesti ljudi ?

5. Socijalna i politika dinamika društva - da li u društvu postoje grupe koje ljude ine svjesnim objektivnog rizika ili postoje grupe koje zbog razliitih interesa ele umanjiti ili uveati zabrinutost stanovnika ?

6. Potencijal izazivanja katastrofa - da li velik broj ljudi moe biti ubijen istovremeno ?

7. Sadašnji trend - da li se radi o novom riziku ili poveavajuem riziku ?

8. Pravinost raspodjele rizika: bogati ili siromašni, djeca ili odrasli ?

9. Kontrola/pristanak - tj. kako lako ljudi mogu kontrolirati rizik i da li oni imaju mogunost izbora izloenosti ?

10. Udaljenost - da li ljudi rade ili ive blizu izvora izloenosti?

11. Korisnost - da li izloeni ljudi imaju korist od izvora kojem su izloeni ?

12. Vizualna slika - da li izvor izloenosti stvara negativan uinak ?

 

Prve dvije osobine: ozbiljnost bolesti i strah su povezane. Mjera ozbiljnosti bolesti moe biti vjerojatnost smrtnog završetka i duina bolesti, kao i bolovi i smetnje u ivotu koje izaziva. Neovisno o zdravstvenim uincima ljudi se nekih bolesti boje više nego nekih drugih. Na primjer rak je jedna od takvih bolesti kojih se ljudi boje od koje umire oko 20% stanovnika, a bolesti krvnih ila i srca od kojih umire oko 50% stanovnika ne zabrinjava toliko.

Vrijeme pojave bolesti nakon izloenosti takoer ima utjecaja na percepciju rizika. Bolest koja se javlja neposredno nakon izloenosti mnogo više brine ljude nego ona koja se javlja sa npr. sa dvadeset godišnjim zakašnjenjem.

Fond znanja o opasnim tvarima i akcijama koje treba poduzeti u sluaju izloenosti nije potpun, pa je takvo i znanje stanovništva. Neke pojave ljudi razumiju bolje, neke slabije (što dakako ovisi i o kompleksnosti pojave i mogunosti njihova tumaenja puanstvu) pa se jedni više boje jednih opasnih tvari, a drugi drugih.

Potencijal izazivanja katastrofa moe kod ljudi izazivati percepciju vee ozbiljnosti. Ljudi ne vole nesree u kojima gine veliki broj ljudi na jednom. Ljudi lakše prihvaaju rizik s kojim ive godinama nego neki novi koji je u poveavanju. Udaljenost i raspodjela rizika takoer utjeu na percepciju ozbiljnosti rizika. Rizik kojem je izloena neka druga grupa ljudi ini se manjim nego rizik kojem je izloena naša grupa. Ako ljudi mogu utjecati na odnosno kontrolirati rizik on se ini manjim. Nasuprot tome rizik koji je nametnut (nije svojevoljno prihvaen) ljudima se ini ozbiljnijim. Dobrobit od neke aktivnosti koja nosi stanoviti rizik moe utjecati na to da se taj rizik ini manje ozbiljan.

Ljudi su openito više zabrinuti zbog novih i nepoznatih rizika, rizika s katastrofalnim posljedicama i nametnutih rizika (novo sagraeni objekti u susjedstvu).

 

3. ŠTO UTJEE NA PRIPREMLJENOST ZAJEDNICE ZA NEKONTROLIRANO OSLOBAANJE OPASNIH TVARI

U svijetu pa tako i u Hrvatskoj niz je kemijskih spojeva i drugih tvari koje ukoliko izau izvan kontrole mogu ugroziti ljude, dobra i okoliš. Ljudi, dobra i okoliš mogu u sluaju nekontroliranih oslobaanja opasnih tvari biti ugroeni u podruju nekoliko stotina metara do nekoliko desetaka kilometara udaljenosti od izvora opasnih tvari. Stoga je nuno da se zajednica, uz dakako pripremljenost svakog stanovnika, pripremi za djelovanje u sluaju kriznih stanja izazvanih takvim oslobaanjima.

 

Pripremljenost zajednice za nekontrolirano oslobaanje opasnih tvari u okolinu vaan je inilac za spašavanje ljudi, dobara i okoliša. Zajednica mora biti pripremljena za takva krizna stanja kako bi se njihove posljedice smanjile na minimum.

 

Pripremljenost se oituje u pet segmenata koji moraju biti poznati u nekom podruju (geografskom) ija se pripremljenost istrauje. Oni vae i za sva druga izvanredna stanja, a obuhvaaju: 1. Analizu opasnosti, 2. Ovlaštenja, 3. Organizaciju, 4. Komuniciranje, 5. Resurse za djelovanje

 

Dakako da svih ovih pet dijelova trebaju biti ukljueni u pisanom dokumentu -  6. segmentu: "Planu pripravnosti i djelovanja u sluaju kriznog stanja ‑ nekontroliranog širenje opasnih tvari u okolinu " koji treba postojati u svakoj zajednici odreenog podruja (upanija ili Republika za neke vrste ugroavanja) u kojoj moe doi do spomenutih kriznih stanja. Kako je odgovornost za sigurnost stanovnika, dobara i okoliša u demokratskim dravama na vlastima (kod nas, pretpostavljam, upanu i predsjedniku drave ili vlade) to je nuno da vlast brine o pripremljenosti svoga podruja za djelovanje u kriznim stanjima.

 

3.1. Analiza opasnosti

Analiza opasnosti ukljuuje procedure za odreivanje osjetljivosti odreenog geografskog podruja na oslobaanje opasnih tvari, identifikaciju moguih izvora iz kojih se mogu osloboditi opasne tvari iz stacionarnih pogona koji proizvode, prerauju ili na drugi nain koriste, skladište ili raspolau materijalima koji se openito smatraju opasnim u nezaštienoj okolini. To takoer ukljuuje analizu potencijala ili mogue opasnosti uslijed prijevoza opasnih tvari kroz odreeno geografsko podruje.

 

Analiza opasnosti openito se sastoji iz tri dijela: identifikacije potencijalne opasnosti, odreivanja podruja ozljedivosti ili zone ugroenosti kao rezultata postojee opasnosti i procjene rizika oslobaanja opasnih tvari (vjerojatnost i posljedice).

 

 slika1

Slika 1: Analiza opasnosti

 

 slika2

Slika 2: Zone ugroenosti za a) stacionarne i  b) pokretne izvore

 

U svijetu su uz mnogobrojne baze podataka o opasnim tvarima za najrazliitije namjene razvijeni brojni modeli za predvianje djelovanja opasnih tvari u okolini ukoliko doe do njihova nekontrolirana oslobaanja. Jedan od njih uz kompjutorizirane baze podataka o opasnim tvarima koristili smo za Domovinskog rata za odreivanje zona ugroenosti, a prikazan je na slici 3.

 

slika3 

Slika 3: Shema jednog od modela korištenog za odreivanje zona ugroenosti

 

Na slici 4 prikazani su rezultati odreivanja zona ugroenosti za neke od opasnih kemikalija, koje su matematikim modelima ustanovljene za Domovinskog rata 1992. godine.

 

slika4 

Slika 4: Zone ugroenosti za amonijak, klor, fozgen i arsin u ovisnosti o brzini oslobaanja, meteorologiji i terenu

 

3.2. Ovlaštenja

Pod ovlaštenjima se podrazumijevaju zakonodavne podloge ili druga pravna sredstva koja su na raspolaganju osobama, organizacijama, direkcijama, upravama i drugim jedinkama u djelovanju ili u pripremi za odgovarajue djelovanje za sluaj oslobaanja opasnih tvari u okolinu.

 

 

  •  PLANIRANJE ZA SLUAJ NEKONTROLIRANOG OSLOBAANJA OPASNIH TVARI
  •  OBAVJEŠIVANJE O NEKONTROLIRANOM OSLOBAANJU OPASNIH TVARI (370+720 kemikalija)
  •  OBAVJEŠIVANJE O KOLIINAMA I SMJEŠTAJU OPASNIH TVARI (370 kemikalija)
  •  OBAVJEŠIVANJE O RUTINSKOM ISPUŠTANJU OTROVNIH KEMIKALIJA (320 kemikalija)
  •  ZAŠTITA PODATAKA - POSLOVNE TAJNE
  •  POPISI KEMIKALIJA NA KOJE SE ODNOSE ODREDBE ZAKONA
  •  ULOGA LOKALNE ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE U KRIZNIM STANJIMA
  •  ULOGA STANOVNIKA
  •  ULOGA VATROGASTVA
  •  ULOGA JAVNIH INSTITUCIJA
  •  ULOGA ZDRAVSTVA
  •  ULOGA INDUSTRIJE I MALIH PODUZEA
  •  ULOGA POLJOPRIVREDNIKA
  •  ULOGA DRAVNE ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE U KRIZNIM STANJIMA

  

Tabela 1: Mogue zakonodavno reguliranje za sluaj nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari (USA)

 

3.3. Organizacija

Pod organizacijom se smatra oblik organizacije u podruju gdje treba djelovati u sluaju nekontroliranog širenja opasnih tvari u okolinu. Taj oblik organizacije naravno razlikuje se od jednog geografskog podruja do drugog, što ovisi o tipu i koliini opasnih tvari te o drugim pokazateljima nekog podruja.

 

Postoje dva bazna tipa organiziranosti. Prvi je onaj koji se bavi planiranjem i procesom odluivanja. Drugi je onaj koji ima funkciju operativnog djelovanja i mora biti prvenstveno uspostavljen lokalno (upanije). Dakako da je i organiziranje razliito od podruja do podruja ovisno o tipu i koliini opasnih tvari kao i o resursima za uspostavu organizacije na nekom podruju.

 

Mnoštvo je organizacija koje trebaju biti ukljuene u ukupan proces priprema za sluaj oslobaanja opasnih tvari u okoliš. Neke od njih su uz upravu za izvanredna stanja koja mora sve povezivati: zdravstvene organizacije, organizacije javne sigurnosti (vatrogastvo, policija, hitna pomo), transportne organizacije, organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za prirodne resurse, organizacije za zaštitu okoliša s posebnim odgovornostima (za šumske i poljske poare, kvalitetu vode, kvalitetu zraka, sigurnost potrošaa, dobara ili proizvoda), sustav obrazovanja i informiranja javnosti, industrijske organizacije u društvenom i privatnom sektoru i brojne druge. Za svaku od spomenutih organizacija moraju biti definirana njena ovlaštenja, odgovornost i ustanovljene mogunosti za izvršavanje preuzetih obaveza u svim fazama upravljanja kriznim stanjima (ublaivanje i pripravnost ili planiranje i prevencija, djelovanje u vrijeme kriznog stanja, povratak u normalno stanje ili obnova).

 

3.4. Komuniciranje

Pod komuniciranjem se smatra bilo koji nain ili naini razmjene informacija ili ideja za vrijeme djelovanja u kriznom stanju izmeu jedinki postojee organizacione strukture bilo unutar nje same ili izvan. Posebno su vana podruja koja treba ispitati: koordinacija informacija, raspodjela informacija, širenje informacija, izvori informacija i širenje baza podataka, procedure obavještavanja, funkcija razmjene informacija.

 

3.5. Resursi

Pod resursima se podrazumijevaju osobe, uvjebavanje, oprema, pogoni i drugi izvori koji se mogu koristiti u djelovanju za vrijeme kriznog stanja izazvanog širenjem opasnih tvari u okolinu. S obzirom na doseg pojedine vrste nesree odreen analizom opasnosti treba biti odreena razina pripravnosti u nekom podruju. Znalci mogu procijeniti pripremljenost resursa za krizna stanja izazvana širenjem opasnih tvari u okolinu kako za osobe, tako i za uvjebanost, opremljenost i pogone u nekom podruju djelovanja.

 

3.6. Plan za sluaj nesree

Plan za sluaj nesree u vezi je sa spomenutim u prethodnih pet sekcija. No on je i posebnog znaaja jer je osnovno mjerilo pripremljenosti lokalne ‑ upanijske (ili republike) uprave za krizna stanja u tehnologiji (širenje opasnih tvari) i bez njega nema djelotvornih akcija u sluaju izvanrednog stanja.

 

A. UVOD

1.      Saetak informacija o nesrei

2.      Dokument o proglašenju – odobrenju plana

3.      Pravna osnova i odgovornost za djelovanje

4.      Sadraj plana

5.      Kratice i definicije

6.      Pretpostavke / inioci planiranja

7.      Koncept operacija

a. Principi upravljanja

b. Organizacione uloge i odgovornosti

c. Relacije s drugim planovima

8.      Upute o korištenju plana

a. Svrha                   

b. Raspodjela plana

c Bilješka o poboljšanjima

B. TELEFONSKI IMENIK UESNIKA U DJELOVANJU ZA VRIJEME KRIZNOG STANJA
C. FUNKCIJE DJELOVANJA

1.      Poetno obavještavanje organizacija za djelovanje

2.      Smjernice i kontrola

3.      Komuniciranje (izmeu djelatnika)

4.      Sistem upozoravanja i obavještavanja javnosti

5.      Relacije: javno informiranje / zajednica

6.      Upravljanje resursima

7.      Zdravstveni i medicinski servisi

8.      Sigurnost osoba za djelovanje

9.      Osobna zaštita stanovnika

  1. zaštita u zatvorenom prostoru

  2. procedure zaštite

  3. ostale strategije zaštite

10.  Poar i spašavanje

11.  Prisila na osnovi zakona

12.  Prosudba pojava nesree

13.  Servis za pomo ljudima

14.  Javni radovi

15.  Ostalo

D. ZAUSTAVLJANJE I IŠENJE

1.      Tehnike zaustavljanja ispuštanja i išenja

2.      Resursi za išenje i odlaganje

E. DOKUMENTACIJA I SLIJED ISTRAGE
F. PROCEDURE ZA TESTIRANJE I OBNAVLJANJE PLANA

1.      Testiranje plana

2.      Obnavljanje plana

G. ANALIZA OPASNOSTI (SAETAK)
H. REFERENCE

1.      Laboratoriji

2.      Tehnika knjinica

 

Tabela 2: Mogui sadraj upanijskog plana za sluaj nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari (Hamilton, Ohio, USA)

 

4. ZAKLJUAK

Nesree u kojima moe doi do nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari mogu rezultirati teškim posljedicama za ivot, zdravlje i dobra ljudi kao i okoliša na podruju od nekoliko stotina metara do nekoliko desetaka kilometara oko pogona (stacionarnih ili pokretnih) u kojima se takve nesree mogu dogoditi. Nuno je da stanovnici objektivnim informiranjem budu upoznati s realnim rizicima takvih dogaaja (vjerojatnost dogaaja i posljedice) da bi se u sluaju nesree što uinkovitije zaštitili, tim više ako ne postoji djelotvoran sustav zaštite i spašavanja na lokalnoj ili dravnoj razini - što je u Hrvatskoj sluaj.

 

Uspostava sustava za djelotvorno ovladavanje kriznim stanjima ‑ nesreama, pa tako i onima u kojima moe doi do nekontroliranog oslobaanja opasnih (toksinih) tvari, zadatak je svakog demokratskog društva koje se brine o zaštiti ivota i zdravlja stanovnika, njihovih dobara i okoliša, što politiari koji donose odluke u Hrvatskoj ne razumiju. Kao i u nizu drugih vrsta ugroavanja tako i u ovom koji se tie nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari osnovni problem je nepostojanje programatskog segmenta sustava odnosno kompetentne uprave za zaštitu i spašavanje koja bi objedinjavala i koordinirala rad niza operativnih organizacija (vidi 3.3) koje sve moraju imati jednoznano odreene svoje obveze i prava u sustavu zaštite i spašavanja - ovlasti (vidi 3.2.). Tzv. Zakon o sustavu zaštite i spašavanja koji je u proceduri donošenja ne daje valjane osnove za uspostavu sustava, pa tako niti onog dijela koji se tie nekontroliranog oslobaanja opasnih tvari. Posljedica svega je nebriga za resurse, nepostojanje sustava komuniciranja i nepostojanje bilo kakvih struno utemeljenih planova pripravnosti i djelovanja za sluaj takvih izvanrednih stanja. Nepostojanje sustava zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u Hrvatskoj se zamagljuje provoenjem politikih megalomanskih skupih vjebi - predstava za snimanje filmova, a stvarna briga za zaštitu i spašavanje puka i njegovih dobara nije politiarima zanimljiva.

 

Svaki puta kada se u Hrvatskoj dogodi neko od nekontroliranih ispuštanja opasnih tvari digne se uzbuna, provode se ponekad skupa a improvizirana rješenja na terenu, a poslije se ništa ili gotovo ništa u šest spomenutih osnovnih segmenata sustava za to podruje - uspostava sustava zaštite i spašavanja - ne dogaa ni u jednoj njegovoj fazi (ublaivanje, pripravnost, djelovanje i obnova).

Uz pozdrav!

Dr. Branimir Molak, dipl.in.

posljednji ratni zapovjedik civilne obrane Republike Hrvatske

 


Posjeta: 6292

Komentari (1)
1. 18-05-2006 12:52
 
Ako samo hvalim, to ovaj tekst i zasluuje ispast e stereotipno. Zato imam samo prijedlog da ga se prelomi u par stranica radi lake itljivosti. Svi znamo da se na Webu nerado itaju duuugi lanci! 8)
Gost
 
miljenko_l

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedea »


up      up
Na vrh

© 2017 Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License.