Naslovnica arrow Povijest sec arrow Povijest DVD-a arrow Vatrogastvo u hrvatskim krajevima 17 Prosinac 2017
English Croatian Czech German Russian
Glavni Izbornik
Naslovnica
O nama
Impressum
Monografija DVD-a
Vatrogasni dom
Vozila i oprema
Povijest vatrogastva
- - - - - - -
Dogaanja
Preventiva
Vatrogasni svijet
Vatrene korner
- - - - - - -
Trailica
Galerija slika
Knjiga dojmova
Web linkovi
Pitanja
Natjecanje 2006
Oglasnik test
Album
Login
Tko je online
Gostiju online: 8
Danas:38
Juer:252
Tjedan:2399
Ukupno:3110402
Prijatelji
Vatrogasni portal 
Osnovna kola Jastrebarsko 
DVD Desno Trebarjevo 
DVD Bregana 
DVD Mladost KS 
Vatrogastvo u hrvatskim krajevima Ispis E-mail
Mirko Fabijani   
etvrtak, 14 Veljaa 2008

            U ono vrijeme i u Hrvatskoj djeluje na zadacima gašenja poara cehovska organizacija kakvu ve poznaje srednjovjekovna Europa. I Zagreb, poput drugih europskih gradova, nastoji propisima regulirati zaštitu od poara na svom podruju. Tako 1. lipnja 1857., za zemaljski glavni grad Zagreb, Cesarsko-kraljevsko hervatsko-slavonsko namjesniko vijee izdaje “Glasnik” s odredbama o promatranju poara i nainu dojave nakon njegova izbijanja, nainu dopreme i postupku na garištu s opremom za gašenje, te postupku nakon gašenja.

            Spomenutim odredbama Zagreb je bio podijeljen na 5 poarnih kotara, a imao je poput Bea vatrogasne straare koji su motrili na grad sa dvije kule (današnji Lotršak i Zvjezdarnica). Pojava poara obznanjivala se isticanjem crvene zastave danju, a crvene svjetiljke nou, i to na onoj strani kula za motrenje na kojoj strani grada je izbio poar.
            Turpijarski obrtnik Oto Meyer, roen 1842. u Varadinu, iji roditelji potjeu iz Edingena kod Strassbourga, bio je inicijator osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva u Varadinu. Boravei u Njemakoj, Meyer je prenio ideju o osnivanju dobrovoljnog vatrogastva u Varadin, koji je dotad nekoliko puta stradao od poara, pa su Varadinci objeruke prihvatili zamisao o osnivanju dobrovoljnog vatrogasnog društva. Tako se 17. lipnja 1864. osniva “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor”. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Varadinu tree je osnovano društvo u Austro-Ugarskoj  monarhiji. Prije njega osnovana su društva u Šopronju (Edenburg u Ugarskoj) i Reichenburgu u eškoj. Poznati varadinski gitarist i skladatelj Ivan Padovac stavio je varadinskim vatrogascima na raspolaganje svoju kuu, u kojoj je društvo imalo sjedište. Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varadinu iznjedrio je i Mirka Kolaria (1850. - 1917.), jednu od najznaajnijih osoba hrvatskog vatrogastva. Kolari je izrastao u znaajnog strunjaka - gasitelja u vatrogasnim redovima i u ulozi instruktora, ili kako se to u ono vrijeme zvalo “vjebatelja”, stekao neprocjenjive zasluge za strunu izobrazbu vatrogasaca.
            Poslije Varadina i u drugim hrvatskim gradovima osnivaju se dobrovoljna vatrogasna društva, U Sisku odmah sljedee godine, 1865., u Otocu 1868., u Ludbregu 1869., u Zagrebu 1870., u Karlovcu 1871. itd.
            Najprije se zapovijedi u vatrogasnim društvima izdaju na njemakom ali zahvaljujui Mirku Kolariu, koji je s njemakog preveo na hrvatski vatrogasni “Vjebovnik”, uvodi se u naše vatrogastvo zapovijedanje na hrvatskom jeziku. Kad je 1877. biskup Strossmayer posjetio Varadin, doekali su ga pored ostalih i vatrogasci kojima je zapovijedao Mirko Kolari, i to prvi put na hrvatskom jeziku.
            Zagrebako vatrogastvo zahvaljuje svoj postanak inicijativi ure Stjepana Deelia, roenog u Ivaniu 1838., slubenika zagrebakog Gradskog poglavarstva te doivotnog gradskog vijenika. Deeli je u hrvatsko vatrogastvo uveo poznato geslo “Pomoz Bog!”. On je napisao i “Obuevnik za vatrogasce”, a na mjestu gdje se nalazi Gospodarska komora Hrvatske na Rooseveltovom trgu, organizirao je vjebalište, gdje su izvoene vatrogasne vjebe na drvenom tornju, izgraenom u tu svrhu. U Zagrebu je za ono vrijeme uspostavljen suvremen sustav dojave poara.
            Osniva zagrebakog vatrogastva uro Deeli postao je i prvim predsjednikom udruge dobrovoljnih vatrogasnih organizacija, osnovane 2. svibnja 1876. pod imenom Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica. Ta je zajednica znatno utjecala na unapreenje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava u Hrvatskoj. U godini osnutka Zajednice djelovalo je u Hrvatskoj ve 27 dobrovoljnih vatrogasnih društava a do prvog svjetskog rata (1914.) u Zajednici je bilo organizirano 119 dobrovoljnih vatrogasnih društava a izvan zajednice djelovalo je 61 društvo.
            Devedesetih godina prošloga stoljea pojavili su se i vatrogasni asopisi u Hrvatskoj. Godine 1892. pokrenut je i “Vatrogasac” - prvi hrvatski ilustrirani asopis, koji je jednom mjeseno izlazio u Rijeci. Mirko Kolari, nezadovoljan ureivakom politikom asopisa “Vatrogasac”, pokrenuo je “Vatrogasni viestnik” kao glasilo Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, koje je izlazilo dva puta mjeseno.
            Hrvatsko vatrogastvo je u tim poecima okupljalo u svojim redovima i niz znaajnih osoba onog vremena. U zagrebakoj vatrogasnoj organizaciji djelovao je još od 1872. poznati zagrebaki lijenik dr. Ivan Kosirnik. Osim što je bio osniva klizakog sporta i planinarstva u Hrvatskoj, Kosirnik je bio vrsto vezan uz vatrogastvo, djelujui u zagrebakom dobrovoljnom društvu i kao društveni lijenik. Vatrogascima je bila namijenjena i njegova knjiga “Prva pomo kod nenadanih nesrea”, koja je zapravo i prvi prirunik iz prve pomoi za vatrogasce.
            Poznati hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc, po povratku iz Bea u Zagreb, ukljuio se u vatrogasnu organizaciju, te je za potrebe vatrogasaca skladao vatrogasne koranice, tzv. “poputnice”. Na tekst ure Deelia Zajc je uglazbio i “Vatrogasnu himnu”, koja se i danas izvodi prilikom prigodnih vatrogasnih manifestacija.
            I mnogi ugledni graani nastojali su, bilo novcem, bilo materijalnim vrijednostima ili djelatnošu pomoi dobrovoljnom vatrogastvu. Zagrepanin Julijo pl. Zigeunner, zvan “Cigajnerbaron”, poklonio je dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Zagrebu 2900 forinti, ime je od tvornice “Kernreuter” u Beu nabavljena parna vatrogasna štrcaljka i predana 2. oujka 1890. zagrebakim vatrogascima. Ta se štrcaljka, pod imenom “Julijeva parnjaa”, uva danas u Tehnikom muzeju u Zagrebu. Zauzela je vano mjesto u povijesti zagrebakog vatrogastva, jer su se prije nego što je kupljena i korištena, poari gasili iskljuivo pomou runih štrcaljki.
             U Zagrebu je 1. listopada 1910. osnovana profesionalna vatrogasna straa. Kako je brojano bila mala (samo 11 lanova), to je dobrovoljno vatrogasno društvo u Zagrebu i dalje imalo veliku vanost glede poarne sigurnosti grada. Profesionalne vatrogasne postrojbe osnivaju se u drugim hrvatskim gradovima tek poslije II. svjetskog rata.
Posjeta: 6121

Komentirajte prvi

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedea »


up      up
Na vrh

© 2017 Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License.