Naslovnica arrow Povijest sec arrow Povijest DVD-a arrow Vatrogastvo na europskom kontinentu i u Americi 17 Prosinac 2017
English Croatian Czech German Russian
Glavni Izbornik
Naslovnica
O nama
Impressum
Monografija DVD-a
Vatrogasni dom
Vozila i oprema
Povijest vatrogastva
- - - - - - -
Dogaanja
Preventiva
Vatrogasni svijet
Vatrene korner
- - - - - - -
Trailica
Galerija slika
Knjiga dojmova
Web linkovi
Pitanja
Natjecanje 2006
Oglasnik test
Album
Login
Tko je online
Gostiju online: 9
Danas:309
Juer:252
Tjedan:2670
Ukupno:3110673
Prijatelji
Vatrogasni portal 
Osnovna kola Jastrebarsko 
DVD Desno Trebarjevo 
DVD Bregana 
DVD Mladost KS 
Vatrogastvo na europskom kontinentu i u Americi Ispis E-mail
Mirko Fabijani   
Subota, 16 Veljaa 2008
         Godine 1788. austro-ugarski car Josip II. objavio je protupoarnu naredbu od 56 toaka, koja je na našem podruju objelodanjena u kajkavskoj verziji. Tijekom srednjeg vijeka sve do 19. stoljea cehovska organizacija postavljala je temelj vatrogastva. Meutim, usporedno s cehovskom organizacijom pojavile su se i druge organizirane postrojbe sa zadaom gašenja poara.
        
Francuski glumac Francois Dumoriez du Perier, lan poznate kazališne kue “Comedie Française”, osnovao je oko 1690. vatrogasnu jedinicu grada Pariza, sastavljenu od zaposlenih u njegovoj tvornici vatrogasnih štrcaljki.
          
Veliki poar u Londonu 1666. potaknuo je Engleze na osnivanje vlastitih vatrogasnih postrojbi, pa se 1694. u Londonu osniva prvo vatrogasno osiguravajue društvo, koje je nosilo ime i prema svom zaštitnom znaku “Hand-in-Hand” (ruka u ruku). Vatrogasci tog društva regrutirani su meu londonskim laarima.
        
Poari su harali i Azijom. Još 1290. poznati putopisac Marko Polo, u svom izvještaju iz kineskog grada Hangoa, upisao je u svojem dnevniku da tamo na svim velikim mostovima postoji vatrogasna straa od 10 ljudi, koja u sluaju poara poziva na uzbunu drvenim instrumentima. Na taj znak vatrogasci izlaze iz svog spremišta i pristupaju gašenju poara i spašavanju imovine.
        
Ibrahim-paša, veliki vezir turskog sultana Ahmeda III., organizirao je 1720. u Carigradu vatrogasnu postrojbu sastavljenu od sultanove garde janjiara.
        
Zasluge za vatrogastvo ima i francuski car Napoleon I., koji je 1811. dekretom naredio da se jedna bojna francuske vojske izdvoji iz armijskog sastava, opremi i uvjeba za gašenje poara. Ta vatrogasna bojna prerasla je poslije u vatrogasni puk. I danas je operativna vatrogasna sluba u Francuskoj u sastavu vojske.
        
Civilna profesionalna vatrogasna sluba nastala je u škotskom gradu Edinburghu 1824. na inicijativu mladog entuzijasta Jamesa Braidwooda. Njegovom zaslugom organizirana je vatrogasna brigada od oko 80 ljudi, obrtnika raznih struka, poglavito zidara, tesara, dimnjaara, krovopokrivaa i vodoinstalatera. Tako organizirana vatrogasna postrojba uspješno se nosila s poarima, razvivši i svoj osobiti taktiki pristup gašenju poara. I u drugim gradovima u Velikoj Britaniji osnivaju se profesionalne vatrogasne postrojbe - na primjer u Manchesteru 1828., i u Londonu 1833. Na europskom kontinentu osniva se 1851. u Berlinu profesionalna vatrogasna sluba.
       
Temeljem nekih podataka 1878. i u Puli je osnovana vatrogasna postrojba, koja je pod zapovjedništvom Ivana Ponsa djelovala gasei vatre u pulskom brodogradilištu.
       
Stanje u velikim gradovima, u kojima se u 19. stoljeu snano razvijala industrija, ukazalo je i na nunost postojanja profesionalne vatrogasne slube. Meutim, dobrovoljno vatrogastvo je i tada bilo okosnica protupoarnog sustava.
      
Dobrovoljno vatrogastvo u Hrvatskoj oslanjalo se na tradicije europskog dobrovoljnog vatrogastva, ponajprije onog u Njemakoj i Austro-Ugarskoj. Prema dostupnim podacima dobrovoljno vatrogastvo u Sjevernoj Americi starije je od europskog. Još u vrijeme prvih doseljenika iz Europe na tamošnje prostore Peter Stuyvesant, guverner kolonije  Novi Amsterdam (danas New York), organizirao je 1648. mjesne dobrovoljne vatrogasne strae.
        
Ameriki filozof, znanstvenik i fiziar, znaajna osoba amerike povijesti, Benjamin Franklin (1706.-1790.), poznat po svojim radovima o elektricitetu i grijanju, pokreta je rada dobrovoljnog vatrogasnog društva u Philadelphiji, osnovanog 1736. U asopisu “Pennsylvania Gazette”, koji je Franklin izdao, promicao se razvoj vatrogastva i on se moe smatrati prvim vatrogasnim asopisom na amerikom tlu. I prvi predsjednik SAD George Washington jedan je od osnivaa dobrovoljnog vatrogasnog društva, osnovanog u amerikom gradu Aleksandriji, 1774. Profesionalna vatrogasna postrojba u SAD osniva se 1850. u gradu Cincinnatiju.
        
Na europskom kontinentu poeci dobrovoljnog vatrogastva vezani su uz njemake gradove Meissen i Durlach. Srpnja 1841. u Meissenu je osnovano prvo vatrogasno društvo a pet godina poslije, 26. srpnja 1846., poznati proizvoa vatrogasne opreme Karl Metz i graevinski poduzetnik Christian Hengst bili su inicijatorima osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu Durlachu. Ubrzo se i u drugim njemakim gradovima osnivaju dobrovoljne vatrogasne organizacije, na primjer 1847. u Ulmu i Karlsruheu te 1849. u Augsburgu.
Posjeta: 5431

Komentirajte prvi

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedea »


up      up
Na vrh

© 2017 Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License.